| |
|
| |
 |
| |
Major Speeches |
|
| |
|
|
 |
|
Back to Major Speeches
August 24, 2009
Nitijela
Monday, August 24, 2009
Moktata, ij kajitok bwe jooj en koba-ibben dron ilo ad buru-wot-juon im nebar Anij Jemed ilan im kamolol E kin mour kein ad, im kin onake eo An iod kajojo im ion Republic in an Marshall Islands.
Yokwe komwoj aolep.
Mr. Speaker, kamolol kin ien in emon nan ao kakeel kile im kautiej eo ao nan kwe, nan Mr. Vice Speaker, im nan Minister im Senator rein mottaro.
Juon kile ejenolok nan Chairman ro, Iroij im Leroij ro ilo Mweo-Imweir, im Iroij ro jet ibelakin Aelon Kein.
Kile judge ro ilo ra’an ekajet ko, Reverend Enja Enos, Rikaki ro Jemed ilo Eklisia ko jet, Dri-Jillok ro jen lal ko jerar im mottad, im ro ad make, Commander eo jen USAKA, Mayor ro, ro ilo business ko, im droulul ko ilikin Kien, Chairman im ro iuan PSC, Chief Secretary im deputy ro, secretary ro, jeban agency ekoba state owned enterprises, aolep dri-jerbal ro ilo Public Service, Armij in Majol.
Eaurok bwe jen bar einwot kile im kautiej lellap eo jinen ailin kein moktata, First Lady Emlain Kabua kin ijoko kunan nan ailin kein. Ej jamin jemlok ad kamolol eo jemen Republic in ad, late president Amata Kabua kin an beran. Jej bar kile former president Imata Kabua im first lady Hiromi Kabua kab former president Kessai Note im first lady Mary Note kin jerbal in tel ko aer jimor remon nan ailin kein.
Ij lewoj amro Arlin, kobatok Minister ro im bamle ko amwoj naan in kejeramon nan aolep. Bareinwot amjean kamolol nan armij in Majol. Jekdron ia eo koj bed ie, komol tata kin jabrewot ijoko kunam nan kotak im iuun maanlok Marshall Islands.
Bareinwot kamolol Imon Jar im Eklisia ko kobalok droulul ko an kora ro jined, im jodrikdrik ro nejid kin jiban ko aer nan armij in Majol.
Mr. Speaker, allon ko rej jemloklok rar bin im aban nan kojean ilo Aelon Kein. Einwot adwoj melele, anjwiwi in jorren ko jen mojnolok in economy eo an lalin rej wonmanlok wot im kakure mour an million armij ro ilo elon jikin ko ibelakin lalin.
Kojean make ilo Majol in, elap ad jermatmat nan jorren kein im jej enjake annier ilo laplok in wonean mour, mweiuk, im bar wewin ko jet.
Aban kein elaptata aer jelet armij ro ilo aelon ko ilikin im bamle ko edrik jeramon ibbeir.
JET WONMANLOK KO;
Mr. Speaker, mwekerta, elap aban lal in ad ej jelmae, ak jej kamolol bwe iloan allon ko rej jemloklok, jar maron in kadedeiklok juon kon keel ikotad im Trust Company kab Ship Registry eo. Iumin kon in, kij eo an RMI elaplok nan 3 million dollar juon yio jino ilo kar July 2008 yio eo mantak.
Ilo January 1, 2011 yio, koj eo an RMI enaj bar laplok nan $4 million dollar juon yio im jen January 2014 maanlok nan 2018 enaj bar laplok wot nan $5 million dollar juon yio.
Ilo allon eo ej ilok, Kien ear kejerbal $1.8 million dollar cent in jiban jen Japan nan wia kaan engine in jarom ko ad. Ej kab kein kajuon adean bok kain money in jiban rot in jen Japan. Jej reimanlok nan ad boktok bar $2 million jen Japan ilo yio in tok.
Money in jiban ko jen ROC Taiwan elaplok nan $11 million juon yio ejjab koba ijo-kunan nan trust fund eo an Majol.
Jiban ko an European Union nan RMI iumin EDF-Ten ej ebaakelok $7 million dollar.
Mr. Speaker, einowt am jela, RMI ear likjab in komani kolla ko ikijen muri ko ad nan Asian Development Bank iloan jet yio ko. Rainin jej kamolol bwe ededelok an Kien in ad kollaik likjab ko rar ejojek mantak nan tore in, im jej reimanlok nan bar jino juon torean jerbal keel ibben ADB.
Jej kamolol bareinwot bwe ededelok an bellok im jerbal Imon Ek eo ilo Delap, im ewor 400 jima ri-jerbal ie kio. Elap kejatrikrik bwe Imon Ek in enaj laplok jiban ko an nan economy in ad.
Ej tomak eo ad in bwe ejjab etto jen kio dry-dock eo an Ching Fu jen Taiwan enaj itaktok im jino jerbal im enaj bar juon in jikin jerbal nan armij ro ad.
Iumin lolorjake eo an Ministry eo an Foreign Affairs, juon Committee ej kio jerbale jet elmakot ko nan an Cabinet jakemanlok nan America ilo ien in ej etale Compact in ad.
Ejja mottan wot emakit in eaurok, ebar wor ro rej jerbale kio kajitok ko ad kin money ko jen Compact eo ikijen eon ko kin wiakake (trade) im America ear jolok jen Compact eo moktalok.
Rainin jej kamolol bwe jerbal in jarom im dren ion Ebeye ej emon wot.
Ilo tore in Cabinet ebojak in jakemantak elmakot in Budget eo an yio in ej bedotok nan an Nitijela in ke-etal an lemnak kake. Drettan budget in ekeel ej $137 million dollar keidi nan $124 million dala nan yio in ej bojak in jemlok.
Mwekerta money ko ad jen Compact eo rej riklok aolep yio, ak jej kamolol bwe emaron laplok jidrik budget in an Marshall Islands ilo yio in. Ijoke, aikuj ko an Kien nan kakmanmanlok jerbal im service ko nan armij ro rej bareinwot laplok.
Armij ro ilo ailin ko ilikin rej bok aer mour jen waini, kin menin Cabinet ej elmakote bwe $1.2 million dollar en ijo kunan Kien nan jiban drebij wonean waini ilo budget in ekeel.
Rainin jej kajeon wot kemour Air Marshall. Jen yio eo lok mantak nan tore in, ewor kabtata in $4 million dollar Kien ear lelok nan airline in ad.
Ijelokin, ededelok an bar jino jerbal ko nan kakeel Capitol building eo ad.
Mr. Speaker, Iloan kwelok in maanlok, Office in arro ekoba Minister ro kajojo, kim naj kenanik eok kab armij in Majol kin kotobar ko an Kien nan kajeon kariklok anin aban kein.
ABAN IM MELIJON KO;
Mr. Speaker, enwot adwoj jela, economy in an Marshall Islands emojno im e-jermatmat nan aerr im limajnono ko jen ilikin. Ilo mol, lal in ad ej bok an mour im elap wot an emakitkit kin meanwor im jiban an lal im armij ro jerar im mottad jen likin.
Rainin lal in ad ej bar jelmae elon melijon im aban ko.
Compact in ad ej kemlet bwe ilo 2023 yio enaj bwijrak an America letok money in jiban nan Kien in ad. Einwot adwoj melele, money in jiban ko jen America ej tarrin 60 jima percent in budget ne ad.
Kin menin, jerbal eo eaurok tata ilo ao lemnak kake ej nan an Nitijela in emakit kio im jino keboj armij in Majol im Republic in ad nan tore en enaj bwijrak money in jiban kein jen America.
Juon in jerbal elap im ejjab bidodo. Ijoke, kojean in rainin im ej ad eddo nan jerbal im kajeon keboj Marshall Islands.
JET KOTOBAR KO;
Mr. Speaker, mottan wot 13 yio bwe en bwijrak money in jiban kein jen America. Kinmenin, ien eaurok. Jej aikuj in emakit im jerbal ibben dron kio.
Tore-in, ej torean ekkaal. Ejjab torean rubrub. Eaurok bwe jooj en emakit ibben dron im keboj juon ilju im jeklaj eo ejeramonlok nan ajri ro nejid im ebeben ko ad tokelik.
Nan jino jerbal in elap im aurok, moktata jen emakit nan buki bunten ko nan ka-ejmour im kakjurlok General Fund eo an Nitijela in. Jooj aolep melele bwe payroll eo in Kien in ad elap an tar-jen jonan.
Kin menin, Mr. Speaker, i-maron ke kwalok jet arro kajitok make nan kojean ilo jikin bebe in eutiej an ailin kein.
Etorean ke bwe Nitijela en lale elane ekkar ilo tore in manlok nan ad kariklok housing allowance ko, jab nan dri-jerbal ro jej boktok ir jen likin, ak nan kojean make?
Etorean ke nan adean ilo Nitijela in bar kariklok allowance ko jet ad?
Etorean ke bwe Nitijela en kariklok subsidy ko?
Etorean ke bwe RMI en wiakake Air Marshall?
Ak etorean ke bwe Nitijela en lale mok ekkar ke bwe jen jino buki bunten ko nan kariklok payroll in ad?
Mr. Speaker, Office in arro enaj karueneneik aolep lemnak ko jen Nitijela in im armij in Majol ilo tore in Cabinet eo ej bunten ko rekkar nan jerbale General Fund eo an Marshall Island bwe en emon im kajurlok.
Juon ian bunten ko Office eo arro ej bar bojak in boke ilo tore in ej nan an Kien jino bebe ibben lal ko jerar im mottad rej jiban kij (donor partners)—Japan, European Union, Australia, New Zealand, United Nations, ADB, World Bank/IMF, lal im droulul ko jet bwe ne emon, inem, en jino ilo ien eo emokaj, jiban ko aer nan Majol ren itok ilo kilan budget support im en jab ilo project ko.
Rainin jiban ko jen America im Taiwan rej itok ilo wewin in, im jej reimanlok nan ad jerbal ibben lal ko jerar im mottad im droulul ko an lalin jino ilo yio in.
I-monono in jiron Armij in Majol ke kio iar bed ilo Australia ededelok ad erra ibbeir nan jino konono ko nan ejaake juon bujen jemjera ak “Compact for Development” einwot juon partnership ikotad im Australia. Iumin elmakot in, Australia ej lemnak in kakjurlok jiban ko an nan Marshall Islands.
Juon ian bar jerbal ko jej aikuj in lolorjake ej nan ad kariklok kejerbal kaan ko jen oil, im kelaplok ad kejerbal jarom ko rej urur jen solar, koto, dren im biofuel, ak kaan ko jet.
Mr. Speaker, juon ian jerbal ko ear jab dedelok ilo Compact in ad ej ikijen an America maron ke-jerbal bwidej ko ilo Kwajalein elkin 2016 yio.
Kin menin, ikonan karon armij in Majol bwe ilo jemlokinlok July eo, Kien ear lelok nan Iroij 4 an Kwajalein juon elmakot ak draft LUA nan aer, im armij ro doer, lemnak kake. Ej ijo kunan Kien in, nan jakemaanlok juon elmakot in LUA keel nan armij in Kwajalein, im ej aer bebe elane renaj boke ak jab.
Ij reimanlok nan ao maron in kwelok ibben Iroij ro im armij in Keajalein ion Ebeje iloan wot week in, ak week in lal elane emon, nan konono kin jerbal in eaurok nan Republic in ad.
Einwot am melele Mr. Speaker, kijro ar je-lok juon arro leta nan President George Bush ilo yio eo lok im jakemanlok kajitok ko lalim (5) an armij in Kwajalein. Kojean bar melele kin uak ko jen Kien eo an America nan kajitok kein aer.
Ijelokin, I konan karon Nitijela in im armij in Kwajalein ke ededelok an dri-utiej ro ilo State Department eo an America iumin administration in an President Obama jiron Kien in ad ke lemnak ak policy eo an America ikijen MUORA eo ej bin im wonmanlok wot kio einwot mokta.
Kajitok eo eaurok in: America en bed wot ke ilo Kwajalein elkin 2016 yio?
Aet ak Jab? Uak eo ej bed wot ibben Iroij ro 4 im armij ro doer ilo Kwajalein. Jej kejatrikrik bwe renaj komane kelet eo ejimwe im emon nan ir make im nan Republic in adwoj. Ak, lemnak eo ao make in ekajur ibba, bwe jen wonmanlok wot im kadedeiklok LUA in ekeel im kweppene kio.
Mr. Speaker, juon ian jerbal ko ij watok ke elukun aurok nan an Kien lolorjake ej likjab ko an America nan Armij in Majol ikijen jorrein in bomb ko. Jerbal in ekanoj in bin einwot adwoj melele ke jaar jakemanlok CCP eo nan Congress eo an America ilo September 2000 yio eo im nan torein, 9 yio tokelik, ej janin wor jabrewot iuak jen Congress.
Iloan allon kein maanlok, Kien in ad ej bojak in emakit im komaat an maron im buki aolep bunten ko rekar nan kajeon in iuunmanlok kajitok kein ad. Kotobar eo ej nan jilkinlok juon ad delegation nan Washington nan jino konono kein ibben America bwe en kollaik moktata likjab ko an Tribunal eo nan ri-naninmij ro ad; lolorjake bwe en bar mour im ella kakien eo ikijen S.1756 im etale an dron lemnak ikijen kolla ko bar jet.
Mwekerta, ilo kwelok in, enaj wonmantak juon resolution nan bok an Nitijela in lemnak ikijen kollaik $1 million dollar nan dri naninmij in bomb ro ad ilo juon mejatoto in jiban im tiriamo ak ex gratis, ilo adwoj bok melele in ke jej ka-muri-ik America kin kolla in.
Kien ej bar reimanlok kin elap kejatrikrik nan an bojak in jino jerbal in ekkal nan kakeel hospital eo ad elap ion Majuro in ilo allon kein rebed imad.
Ijelokin Mr. Speaker, jej wonmanlok wot kin jerbal in ekkal ko nan kakeel im kajutak imon jikul im imon takto ko ad.
JEMLOK:
Mr. Speaker, erkein ej jet ian melijon im jerbal ko rellap rej jelmae Armij in Majol im Nitijela in aer ilo tore in.
Bareinwot, ij kajitok bwe Nitijela in en lemnak kake ri-Majol ro ilo Hawaii im ijoko jet im rej bed kin naninmij im ej bojak in riklok jiban ko an program in takto ko nan ir, elaptata, ro rej liklik im enaj laplok an aban nan ir.
Ijelokin jerbal kein rellap, rainin armij in Majol rej mour ilo aban kin wot laplok in wonean mona, mweiuk, kaan, ial-in-ito-itak im ilo an riklok wonean waini ilo market ko an lalin.
Mr. Speaker, bar juon alen, ij kajitok jiban eo an Nitijela in bwe jooj en etale mok, ilo kwelok in, abnono in an armij rein ad kin laplok-in wonean mour.
Ij tomak ejejet bwe jen bar ukotlok kakien ko ad, ne ekkar, nan kakjurlok price control board eo, im bar etale kakien ko ikijen orlok ko an Bank ko jen loan ko an armij ro.
Eliktata, Ikonan bok ien in ilo etan Kien eo ad im armij in Majol im lelok adwoj kamolol Kien eo an America kin jiban ko an rellap nan kij; bareinwot kamolol Kien ko an ROC Taiwan, Japan, European Union, Australia, New Zealand, United Nations, ekoba lal im droulul ko jet kin jiban ko aer.
Armij in Majol! nan ad maron tobar mejen kajjik kein ad, eaurok bwe jen melele bwe kojean ej mour rainin einwot mottan jukjuk-im-bed eo elap an lalin.
Kinmen, aban ko lalin ej jelmae kio ikijen okoktak in mejatoto, mojnolok in economy eo an lalin, kelonlok in wonean kaan, mona im bar ko jet, juon lal make eban na-mejlair, ak mol eo in ke lalin ej aikuj in koba im jerbal ibben dron nan adwoj aolep maron joor jen jorren im aban kein.
Ein drein, bareinwot ilo Majol in, jej bar aikuji jiban ko an lal ko im armij ro jerar im mottad nan ad maron tobar mejen kajjik kein ad. Ijoke, elaplok ad aikuji jiban ko an dron ilo ad jerbal ibben dron nan jeramonlok eo an armij in aelon kein ad make.
Jej kamolol kin Manit in ad, einwotke ej korak eo in ej lukoj im drebij kijwoj ibben dron. Bareinwot, jej kamolol Rikaki ro jemed ilo Eklisia ko kin jar ko aer, enin jooj ej maron wawa wot ion mour in ainemon.
Armij in Majol, 2023 yio en-ne-ne wot iman, im ien eaurok. Tore in ej torean ekkal. Ejjab torean aituerok im rubrub. Jooj melele bwe “jibel im ajej ej mojno” ak “koba ibben dron ej kajur.”
Rainin ej ien adwoj jerbal ibben dron ilo jitoben wudde jebbel. Ij kajitok bar juon alen bwe jooj en lemnak mokta kin aoo eo an Republic in ad. Im jen oktaklok jen aituerok rikrik ko ad ejelok tokjeir. Jen lemnak kin Armij Ro Mokta!
Kin menin, emon im aurok bwe jen karmijete konan ko ad make, im ajelok kij nan emonlok im wonmanlok eo an armij in Majol.
Ial in ad maanlok ejjab bidodo. Elon aban im melijon ko rellap rej jelame kij ran otemjij. Ijowotke, elap leke ibba ke jenaj ella jen aban kein ilo ad “drijo im ukoj”, im elaptata kin tiriamo im jiban an Anij Jemed ilan.
Mr. Speaker, nan kalek juon Marshall Islands eo e-karbob im jeramonlok, won in jenaj likit ad kejatrikrik ion, elane ejjab iod make?
Ak, nan juon Marshall Islands eo enaj jokane im ainemonlok, jenaj reilok nan won, elane ejjab nan kij make?
Mr. Speaker, jenaj bok nan won ke je make?
Ke emij jined bwe en ruoj kolo eo.
Anij en kejeramon kijwoj aolep im Republic in an Marshall Islands. Komol tata--Mr Speaker.
Back to Major Speeches |
|
|
| |
|
|
|